Prvi elektronski računari pojavili su se krajem četrdesetih godina prošlog veka i korišćeni su u vojnoj industriji. Početkom pedesetih počela je njihova primena i u civilne svrhe, prvo za naučne i tehničke proračune na institutima i fakultetima, a kasnije i u poslovnom svetu. Računari su veoma brzo našli svoju primenu u svim oblastima društva zbog svoje osobine da za kratko vreme mogu da obrade velike količine podataka. Ljudi imaju prednost nad računarom kod poslova koji zahtevaju kreativnost i maštu, dok računari mnogo bolje, brže i efikasnije obavljaju poslove gde ima puno matematičkih izračunavanja, koji se ponavljaju veliki broj puta, koji zahtevaju brzinu i veliku preciznost.

Sa razvojem računara razvile su se i nove naučne discipline:

  • Računarsko inženjerstvo (Computer Engineering ) – proizvodnja i povezivanje delova računara;
  • Računarske nauke (Computer Sciences ) – teorijski aspekt arhitekture računara, njegove primene i računarskog softvera;
  • Računarske tehnologije (Computer Technology) – praktična primena računara

Reč informatika ( informatique ) nastala je od francuskih reči information i automatique kao sinonim za automatsku obradu podataka.

Podaci su registrovane činjenice, oznake ili zapažanja nastala tokom nekog procesa. Oni se mogu beležiti, čuvati, prenositi i obrađivati.

Informacija je skup obrađenih i organizovanih činjenica tako da one predstavljaju neko obaveštenje (korisnu činjenicu).

Obrada podataka može se posmatrati kao skup aktivnosti kojima se podaci transformišu u informacije.

Predmet izučavanja informatike kao multidisciplinarne nauke je razvoj i primena informacionih tehnologija, razvoj informacionih delatnosti i angažovanje ljudi u obavljanju informacionih delatnosti.

Termin IT ( Information Tehnology ) Informacione Tehnologije se odnosi na korišćenje hardvera, softvera i komunikacionih tehnologija